MOTIVACIJA I NEKE OD SADRŽAJNIH TEORIJA MOTIVACIJE U SAVREMENOM DRUŠTVU

MOTIVATION AND SOME OF THE CONTENT MOTIVATION THEORY IN MODERN SOCIETY

Mr.Branislav Kecman

Rezime - U ovom radu opisan je značaj motivacije, kao i neke od sadržajnih  teorija motivacija u savremenom društvu. Usljed jake i globalne konkurencije dolazi  do stvaranja novih pristupa poslovanja preduzeća što utiče, u krajnjem elementu na upravljanje ljudskim resursima i različitim elementima ponašanja. Ineres za motivaciju je star koliko i ljudski rod. Kako bi društvo u globalu bilo što zadovoljnije, a generalno gledajući i ekonomska moć preduzeća bila bolja, treba osigurati zadovoljstvo radnika. Motivacija i sadržajna  teorija motivacije se zansnivaju na konceptu ljudske potrebe jer zadovoljavanje takve potrebe utiče  na veći dio ljudskih aktivnosti.

Summary- This study emphasises the significance of motivation as well as some of the substantial motivational theories in the modern society. Due to strong and global competition there are new approaches to entrepreneurship, which affects human resources management and various behavioural elements. Interest for motivation is as old as human kind. Workers' satisfaction should be insured so that the whole society can be satisfied  and the economic success of the company improved. Motivation and the substantial theory of motivation are based on the concept of human need because fulfilling such needs influences most human activities.

Ključne riječi: motivacija, teorije motivacije, ekonomska uspješnost, savremeno društvo, koncept ljudske potrebe, aktivnosti

Key words: motivation, the theory of motivation, economic success, the concept of human need, activities

1. UVOD

Iako je ineres za motivaciju  prilično star, sistematska razmišljanja o ovom problemu pojavljuju se tek od 1930. godine, što znači da pitanje ljudskih ineresa zauzima ako ne prvo, a ono sigurno jedno od dominantnih mjesta u rješavanju problema ljudskog roda. Ljudsko znanje nije više problem, koliko samo motivisanje i njegova primjena. Postoji nekoliko velikih razloga zbog čega je interes za motivaciju dominantan.

 -poboljšava kreativnost, efikasnost i produktivnost

 -jača kvalitet radnog života u organizacijama

  -konkurentne sposobnosti jednog poslovnog subjekta rastu

Kako bi preduzeće bilo što uspješnije, treba osigurati zadovoljstvo radnika. Pravilono motivisanje je preduslov da zaposleni svojom stučnošću i različitim sposobnostima unaprijede proizvodni ciklus. Učinak pojedinca, dakle  ne zavisi samo od njegove sposobnosti već i od njegove motivacije. Motivacija i teorija sadržajne  motivacije zasnivaju se na konceptu ljudske potrebe jer zadovoljavanje ljudskih potreba utiče na veći dio ljudskih aktivnosti. Menadžeri  moraju biti posebno angažovani na poznavanju motivacije i teorija motivacije, kako se razvijaju i jačaju, šta na njih djeluje i šta ih uslovljava. Samo tako radnici imaju mogućnost da ulažu više napora u svoj posao, a samim tim i poslovni subjekt jača.

2. POJAM MOTIVACIJE

Različite su teorije i definicije koje određuju motivaciju. Neke se kreću od onih koje su usmjerene ka zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, a neke su okrenute ka radu ili ka samoj organizaciji. Motivacija predstavlja proces svjesnog pokretanja i usmjeravanja aktivnosti čovjeka za postizanje određenog cilja, što znači da predstavlja grupu nevidljivih sila koje zadržavaju osobu, njenu pažnju, koncentraciju i moći na fokusiranju određenog cilja sve dok se ne postigne rezultat. Jednostavnije rečeno, motivacija je traganje za onim što čovjeku nedostaje ili jednostavno traženje podmirivanja potreba.

Nju takođe možemo definisati, da predstavlja vanjsko ljudsko ponašanje i niz radnji da se zadovolje neke od potreba pojedinca (fiziološki ili psihološki nedostatak koji određene rezultate kod pojedinca čini privlačnim). Ovo se odnosi na ponašanje usmjereno ka cilju, jer najopštije gledano motivacija je jedinstven pojam koji zbirno utiču na ciljno ponašanje ljudi. U savremenom društvu naglašavanje motivacije ima za cilj zadovoljenje ljudskih potreba. Jačina motivacije se ne može neposredno mjeriti. O njenoj snazi zaključujemo iz ponašanja, zalaganja, istrajnosti i naravno rezultata rada. Rad je osnovni pokazatelj motivacione sposobnosti. U jednom preduzeću čak postoji dvostruko mjerilo motivacije, motivacija pojedinca koji je zainteresovan za ostvarivanje cilja, a sa pozicije menadžera motivacija je aktivnost koja osigurava da se cilj postigne i ostvari. Jedno je zajedničko, a to je ulaganje rada i napora, pa iz ovoga izvlačimo zaključak da je motivacija psihološki proces gdje usmjeravanje napora i radnih aktivnosti dovodi do ostvarenja organizacijskih, a samim tim i ličnih ciljeva. Postoje faktori koji utiču na motivaciju, bilo da je riječ o individuji ili njegovoj široj okolini. Zbog toga se razvijaju i različite teorije motivacije koje imaju osnovni cilj odgovoriti na pitanje šta je to motivacija, kako se odvija proces motivacije, kako motivisati radne ljude, kako uspješno ostvariti postavljene ciljeve i kako ostvariti cilj..Neka pitanja se postavljaju na individualnom nivou, a neka na nivou menadžmenta. Pojedinca je u ovome složenom procesu potrebno razumjeti, njegove potrebe i htjenja i shvatiti pokretače koji osobu navode na aktivnosti ka ostvarenju cilja. Menadžment postavlja ova pitanja da bi ostvario uspješan rad i kako bi slabosti pojedinca bile stavljene u drugi plan. Proces motivacije je zbog toga prilično teško objasniti, jer je on produkt misli, nedodirljiv i neizmjerljiv, pa prema tome i kompleksan u objašnjenju.

3. MOTIVACIJSKI PROCES

Motivacijski proces podrazumijeva uključivanje različitih reakcija počev od onih primarnih, nezadovoljenih potreba, pa sve do onih koji utiču na zadovoljenje tih potreba.

Ukoliko ovo nije  realizovano dolazi do određenih napetosti kod pojedinca i stvaranje nagona koji vode ka realizovanju akcija da se otkloni ta napetost. Motivi su ti koji predstavljaju osnov za bilo kakvo ponašanje i koji se temelje na nezadovoljenim potrebama.Ciljevi i motivi su pokretačka snaga svakog motivacijskog procesa. Motivi se izazivaju i usmjeravaju pomoću ciljeva, a ciljevi pojačavaju snagu i djelotvornost motiva.

Formiranje jednog motivacijskog procesa može se prikazati šablonom:

POTREBA

↓

ŽELJA

↓

NAPETOST

↓

NAGON

↓

AKCIJA

↓

ZADOVOLJENJE

POTREBA

↓

ZADOVOLJSTVO

Izvor : Robbins, S.P., Bitni elementi organizacijskog ponašanja , Zagreb, 1995.

4. PRVOBITNE TEORIJE MOTIVACIJE

Prvobitne teorije motivacije mogu se podijeliti u tri grupe i to :

1. tradicionalni model

2.model ljudskih odnosa

3.model ljudskih resursa ili teorija X i Y

1. Tadicionalni model   ima očekivanja od radnika da prihvati autoritet menadžera, a da zauzvrat dobije visoka primanja (što radnici više proizvode, to i više zarađuju). Ovaj model podrazumijeva da samo novac motiviše radnike.

2. Model ljudskih odnosa  podrazumijeva da dosada i ponavljanje zadataka umanjuju motivaciju, a da socijalni kontakti djeluju pozitivno. Ovim modelom , zaposleni menadžeri treba da budu motivisani na taj način što se priznaju njihove društvene potrebe, a od radnika se očekuje da prihvate autoritet menadžera. Ovo podrazumijeva da radnici prihvate situaciju koju su kreilali menadžeri.

3. Model ljudskih resursa  ili teorija X i Y, koja podrazumijeva da zaposleni imaju urođenu odbojnost prema radu i da ga izbjegavaju kad god je moguće. Više vole da dobiju uputstvo od drugih i da izbjegavaju odgovornost. Iz tog proizilazi da je sam rad od drugorazrednog značenja , pa menadžeri moiraju da tjeraju zaposlene na rad. Nasuprot teoriji X je teorija Y u okviru koje menadžeri vide zaposlene kao osobe spremne da prihvate odgovornost, rad i da  ne budu inertni. Ovaj model zagovara povjerenje, a da bi se on u potpunosti primijenio, menadžeri moraju da prihvate pretpostavke o ljudskoj prirodi,  to jest da radnici spoznaju svoj sopstveni potencijal.

5. SAVREMENE TEORIJE MOTIVACIJE

Glavni cilj svake teorije motivacije je da objasni zašto ljudi čine različite izbore kod različitog ponašanja. Savremene teorije motivacija možemo podijeliti na dvije osnovne grupe:

-sadržajne teorije

-procesne teorije

5.1 Sadržajne teorije

Ove teorije su usmerene na određivanje  varijabli na ponašanje, a manje na proces kroz koji to čine. Naglašavaju prvenstveno potrebe ljudi kao motivaciju za rad. Ključni korak u objašnjenju ljudskog ponašanja je tzv. koncept potreba. Pojedini autori ove teorije nazivaju i individualne teorije motivacije. Sadržajne teorije objašnjavaju zašto ljudi neke faktore preferiraju (plata, sigurnost posla, napredovanje ), a neke izbjegavaju. U grupu sadržajnih teorija motivacije spadaju Maslowljeva, Alderferova, Hercbergova, McClellandova, Atkinsonova i Minerova.

Najjača i najsnažnija je TEORIJA HIJERARHIJE POTREBA Abrahama Maslowa. Maslow polazi od koncepcije čovjeka kao integrisane jedinke i organizacione cjeline do modela proučavanja cilja, želja i potreba ljudi. Po njemu moraju da postoje odeđene strukture temeljnih potreba koje su univerzalne.  Maslow smatra da ih ima pet:

1. fiziološke potrebe

2. potrebe za sigurnošću

3.socijalne potrebe

4.potrebe za priznanjem

5.potrebe za uspjehom

Osnova ove teorije, po Maslowu je da ljudi kad jednom zadovolje svoje osnovne potrebe, oni tragaju za novim, komplikovanijim potrebama i takođe teže ka njihovom zadovoljenju. Menadžeri bi po Maslowu, prije nego što pokušaju da zadovolje neke više potrebe radnika (osjećaj pripadnosti, poštovanje, mogućnost napredovanja) zaposlenima trebalo da obezbjede osnovne potrebe. To je plata koja omogućava hranu, stanovanje, sigurnost njima i njihovoj porodici.

Kompleksniji i razrađeniji pogled na Maslovljewu teoriju daje  Clayton Alderfer koji razvija TROSTEPENU HIJERARHIJU POTREBA. Osnove ove teorije čine tri kategorije potreba :

-potrebe egzistencije ( odnose se na različite oblike materijalnih i fizioloških potreba koje se zadovoljavaju platom i drugim. oblicima kompenzacija. Pojedinac ima određenu percepciju zadovoljenja egzistencijalnih potreba- pošto one nisu beskonačne-koje smatra dovoljnim, a koje su uslovljene individualno i društveno).

- potrebe povezanosti (označavaju se kao socijalne potrebe. Osnovna karakteristika ove kategorije je proces uzajamnosti i razmjene- razumijevanje, povjerenje, prihvatanje.Ovi procesi uključuju i negativnu dimenziju- ljutnja, neprijateljstvo).

-potrebe rasta i razvoja ( obuhvataju sve potrebe koje su u osnovi kreativnih i produktivnih djelovanja pojedinca na sebe i okolinu.Zadovoljenje tih potreba zavisi od objektivnih mogućnosti i prilika koje čovjeku osiguravaju ili ne osiguravaju da u potpunosti bude ono što jeste i postane ono što može biti).

Posebo značajna je i TEORIJA MOTIVACIJE DOSTIGNUĆA, koja iako je vezana za rad grupe autora, poznata baš po tome što su je empirijski analizirali : David C. McClelland i John  W. Atkinson. U poređenju sa predhodnim teorijama ovaj se princip motivacije razlikuje u nekoliko dimenzija:

-usmjerena je za razliku od ostalih teorija potreba prvenstveno na motivaciju za rad

-radno ponašanje objašnjava značenjem pojedinačnog motiva koji smatra temeljnim

-potrebe i motivi koje uzima za osnovu ponašanja stečeni su i rezultat su učenja i socijalizacije u društvu

- u ovom pristupu uspješno sprovođenje aktivnosti i rješavanje problema motivacijski je podsticaj za ponašanje, a cilj i nagrada postizanje uspjeha i osjećaj zadovoljstva i ponosa zbog toga.

U okviru sadržajnih teorija je i TEORIJA MOTIVACIJE DVA FAKTORA čiji je osnivač Frederick Herzberg. Ova teorija se još označava i kao motivacijsko-higijenska teorija. Ova dvofaktorska teorija fokusirana isključivo na radnu situaciju i klasifikaciju faktora rada, za razliku od predhodnih teorija koje su fokusirane na potrebe. Faktori kao što su politika i uprava firme, nadzor, međuljudski odnosi, radni uslovi i plate predstavljaju higijenske faktore.Ovi faktori sprečavaju nezadovoljstvo radom, ali ne utiču na veći radni angažman. Kako bi motivisali osobe treba naglašavati rezultate, priznanja, izazovan posao i odgovornost. To su motivacioni faktori.

6. ZAKLJUČAK

Sadržajne teorije motivacije ukazuju na različite motive i strategije za zaposlene u savremenom društvu, a koji imaju ključnu ulogu u preduzeću i predstavljaju pokretač ekonomskog razvoja. Koncept potreba je u ovim teorijama ključni koncept u objašnjavanju ljudskog ponašanja. Teorije u potpunosti ignorišu karakteristike posla i radne okoline kao determinante motivacija za rad, a naglašavaju osobine pojedinca i usmjerene su prvenstveno na analizu značenja individualnih potreba za radno ponašanje (izuzev Hertbergove teorije). Sve teorije su usmjerene na to da objasne zašto ljudi žele neke faktore (plata, sigurnost itd..), a druge izbjegavaju (odgovornost i sl..).

LITERATURA

[1] D.Berberović, Sistem plaćanja rada, KIZ Centar, Beograd 1999.

[2] Ćamilović-Vujić, Osnove menadžmenta ljudskih resursa, Tekon, Beograd, 2007.

[3] Mašić B.,Lončarević R. Menadžment-škole i novi pristupi, Ekonomski fakultet Banjaluka, 2000.

[4] Misirača D.,Bilić S., Bakić R., Bojić B. Menadžment ljudskih resursa, Primus, Gradiška 2010.

[5] Babić M, Stavrić B., Menadžment, MB Centar, Beograd 1997.

[6] Bahtijarević- Šiber, Motivacija i raspodjela, Informator, Zagreb 1986.

[7] Robbins, S.P. Bitni elementi organizacijskog ponašanja , Mate, Zagreb, 1995

[8] Orlić R. Kadrovski menadžment, Zoran Damjanović i sinovi, Beograd 2005.

[9] Petković V., Menadžment ljudskih resursa, Visoka poslovna škola, Čačak, 2005.